Sljeme
Idemo na Sljeme!, kažu Zagrepčani misleći pritom na odlazak na bilo koji dio Medvednice, iako je Sljeme samo ime njezinog vrha. Taj vrh nije impresivna “špica“ poput onih alpskih, nego je skriven u šumi, otprilike po sredini strmog sljemena planine.
Građani su prvi puta mogli uživati u pogledu sa Sljemena 1870. godine kada je šuma na njegovom vrhu potpuno posječena. Iste je godine njemački geodet Nitzl doveo na Sljeme zagrebačke trgovce Lovrenčića i Meška koji su se toliko oduševili pogledom s planine da su odlučili na njezinom vrhu izgraditi solidnu drvenu piramidu. Iako visoka samo 4 metra, malena je piramida bila prvi objekt u povijesti hrvatskog planinarstva!
Kako je rasla šuma, rasla je i piramida: 1877. podignuta je nova drvena konstrukcija visoka 8 m, a 1889. zamijenio ju je željezni vidikovac od čak 12 m. Izgradnjom prvog, željeznog TV tornja na Sljemenu 1960. piramida je postala suvišna pa je premještena na Japetić u Samoborskom gorju gdje i danas dočekuje planinare. Međutim, posjetitelji Sljemena nisu dugo uživali u novom vidikovcu: 1973. je projektiran novi TV toranj pa je stari zatvoren za javnost. Novi je sljemenski toranj bio zamišljen kao raj za posjetitelje željne dalekih vidika, s dizalom koje bi ih odvezlo na 81 m visine do otvorenog vidikovca ili do nešto niže kavane s pogledom na sve strane svijeta. U planu je bio čak i luksuzni restoran s rotirajućom platformom koji nikad nije izgrađen. Nažalost, toranj je bio otvoren za posjetitelje samo nepune dvije godine, nakon čega su se posjetitelji Sljemena morali zadovoljiti “samo“ pogledom na Zagorje koji puca s vidikovca na vrhu planine. Terasa vidikovca smještena je iznad skijaških staza, još jednog nezaobilaznog medvedničkog sadržaja. Generacije Zagrepčana stasale su na tom malenom skijalištu, uključujući i Janicu i Ivicu Kostelić, brata i sestru koji su proslavili hrvatsko skijanje i doveli na Medvednicu dvije velike slalomske utrke Svjetskog kupa. Manje je poznato da su slalom na Medvednici skijaši prvi puta vozili u ožujku davne 1932., a spust samo godinu dana kasnije. Na sljemenskim padinama se u sklopu utrke Zlatni medvjed natjecao i veliki Ingemar Stenmark – 1986. je bio četvrti u prvoj vožnji, a drugu nije završio.
Fotografije: PP Medvednica