Hrvatski športski muzej

Ishodište Muzeja vezano je uz ostavštinu Franje Bučara, utemeljitelja modernog sporta u Hrvatskoj, čije je nasljeđe potaknulo ideju stvaranja muzeja posvećenog tjelesnoj kulturi i sportu. Otvorenjem stalnog postava u prostoru u Ilici 13/1 u Zagrebu, Muzej prvi put dobiva reprezentativan izložbeni prostor.

Ustanova u svom fundusu čuva gotovo 500.000 predmeta, a sam stalni postav obuhvaća približno 1000 muzejskih predmeta, uz oko 500 fotografija, arhivskih zapisa i multimedijskih sadržaja. Izložena građa svjedoči o razvoju sportskih disciplina, organiziranog sporta, velikim uspjesima hrvatskih sportašica i sportaša na najvećim međunarodnim natjecanjima - olimpijskim igrama te svjetskim prvenstvima, kao i ulozi sporta u društvenom i kulturnom životu Hrvatske.

Postav na dvije etaže kronološki prati povijesni razvoj hrvatskoga sporta. U podrumu je cjelina Utemeljenje i razvoj sporta u Hrvatskoj. Prikazuje sadržaje usmjerene na povijesni razvoj tjelovježbe i sporta – od Austro-Ugarske Monarhije, preko rada Franje Bučara i djelovanja Hrvatskoga sokola do razvoja sportova u 20. stoljeću sve do danas. Prikazani su i međunarodni uspjesi hrvatskih klubova i prisutnost hrvatskih sportaša i sportašica u uspjesima državnih reprezentacija.

U Muzeju su zastupljeni i parasport i sport gluhih, kao sportske grane osobno istaknute po rezultatima sportaša i sportašica koji svojim zalaganjem nadvladavaju sve izazove.

Na etaži u prizemlju smještena je cjelina Najveći uspjesi hrvatskog sporta od osamostaljenja Republike Hrvatske. Istaknuti su najznačajniji rezultati ostvareni na najvećim sportskim pozornicama – olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima, s naglaskom na kolektivnim i individualnim uspjesima kao posljedicama sportskog sustava i društvenog konteksta.

Jedna od ključnih značajki stalnog postava Hrvatskog športskog muzeja jest modularnost i prilagodljivost, koje omogućavaju povremene izmjene i nadopune, s ciljem kontinuiranog ažuriranja sadržaja, čime se prati i narav sporta kao živog i dinamičnog organizma.

Obje etaže postava opremljene su multimedijskim sadržajima iz kojih se posjetitelji uz osnovne informacije o povijesnom razvoju pojedinih sportova mogu upoznati i sa širim društveno-povijesnim okruženjem koje je omogućilo razvijanje sport(ov)a u nas.

Prostor raspolaže i s dvije vrijedne pozicije (Vremeplov i Svlačionica) s izloženim predmetima iz sportova koji nisu obuhvaćeni muzeološkom koncepcijom.

Pored toga, u skladu s trendovima aktualne muzejske ponude, stalni postav Hrvatskog športskog muzeja pruža i interaktivne sadržaje koji potiču na sudjelovanje posjetitelja, osiguravajući im doživljaj igranja kao sastavnog elementa sportske aktivnosti.

Specifičnost postava je i mobilna aplikacija, koja posjetiteljima omogućuje da još prije ulaska u postav na vlastitom uređaju doznaju informacije o povijesti i razvoju sportova u Hrvatskoj. Aplikacija pruža i servisne informacije o radnom vremenu i cijenama ulaznica te posjetitelju ostaje kao trajni spomen na posjet, s dugoročnom edukativnom vrijednošću.

Stalni postav u prizemlju na raspolaganju ima i projekcijsku opremu i teleskopsku tribinu za javna događanja, poput tribina, predavanja, projekcija.

Nakon odobrenja muzeološke koncepcije Muzej je pristupio ciljanom prikupljanju građe radi što kvalitetnije i sveobuhvatnije prezentacije. Posebnu vrijednost stalnom postavu stoga daje iznimno velik broj donatora – više od stotinu sportaša, sportskih djelatnika, sportskih saveza, obitelji i institucija – koji su darovali predmete iz svojih karijera i osobnih arhiva. pa su među donatorima brojna istaknuta imena hrvatskog sporta, među kojima Ivica, Janica i Ante Kostelić, Luka Modrić, Zlatko Dalić, Zvonimir Boban, Miroslav Ćiro Blažević, Marin Čilić, Mario Ančić, Donna Vekić, Blanka Vlašić, Sara Kolak, Stojko Vranković, Josip Glasnović, Snježana Pejčić, Josip Pavić, Perica Bukić, Martin i Valent Sinković, Nikola Bralić, Šime Fantela, Tin Srbić, Filip Ude, Lino Červar, obitelji Krešimira Ćosića, Mirka Novosela, Dražena Petrovića, Dragutina Šurbeka i Mate Parlova te mnogi drugi.

Otvorenjem prvog stalnog postava Hrvatskog športskog muzeja, hrvatski sport, ljubitelji i pratitelji sporta, napokon dobivaju trajno, dostupno i reprezentativno mjesto pamćenja – prostor koji čuva uspomene, slavi postignuća i nadahnjuje buduće generacije.