Trg Nikole Šubića Zrinskog
Trg je nazvan po Nikoli Šubiću Zrinskom (1508. – 1566.), hrvatskom banu koji je poginuo u junačkoj obrani mađarskog Sigeta od Turaka. U gradu zelenih trgova Zrinjevac je najpoznatiji.
Teško je zamisliti da je do kraja 19. stoljeća na ovom mjestu bio pašnjak i stočno sajmište. Ono se preobražava u otmjenu promenadu s platanama uvezenim iz Trsta, glazbenim paviljonom, fontanama i bistama uglednika. Zrinjevac je prvi u nizu od osam trgova nastalih u urbanističkom planiranju inženjera Milana Lenucija. Po njemu se ovaj pandan bečkom ringu naziva Lenucijeva potkova. Tu započinje šetnja po Donjem gradu, galeriji građanske kulture 19. i 20. stoljeća.
Od davne 1884. godine vremenske uvjete mjeri meteorološki stup. Bio je to dar liječnika Adolfa Holzera gradu Zagrebu. Zastati pored mramornog stupa, uvjeriti se u temperaturu i tlak zraka te uskladiti ručni sat s brojčanikom koji prikazuje 24 sata je obavezno. U 19. stoljeću više imućnih građana darovalo je grad vrijednim javnim objektima, kao što je darovan i obližnji glazbeni paviljon.
Prva zagrebačka fontana je postavljena nedugo nakon otvaranja vodovoda u Zagrebu 1878. godine. Projektirana prema zamisli arhitekta Hermana Bolléa osvježava prolaznike za vrućih ljetnih dana. Zbog neobična izgleda prozvana je Vrganj.
Historicistička palača Vranyczany-Hafner na Zrinjevcu dom je Arheološkog muzeja koji u fundusu od približno 400 000 artefakata u pet glavnih kolekcija izlaže arheološke tajne. Liber linteus Zagrabiensis ili Zagrebačka lanena knjiga ima fascinantnu, još neistraženu povijest. Tijelo supruge krojača iz Tebe bilo je zamotano u lanenu tkaninu s etruščanskim liturgijskim kalendarom. Danas je to najduži sačuvani etrurski tekst koji još uvijek nije u potpunosti dešifriran. Solinjanka, portret nesretne Plautile, koja je živjela u 2. stoljeću po mnogima je najljepši portret rimske skulpture i uvjerljivo je najdražesniji stanar muzeja. Tu je i Vučedolska golubica, vjerojatno najslavniji arheološki nalaz iz Hrvatske, dio mističnog rituala eneolitske kulture 3 000 godina prije Krista.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, najviša znanstvena i umjetnička ustanova nalazi se u neorenesansnoj palači koja je sagrađena samo za tu namjenu 1880. godine. U atriju se čuva originalna Bašćanska ploča, jedan od najstarijih kamenih zapisa na hrvatskom jeziku pisan glagoljicom iz prijelaza 11. u 12. stoljeće. U Strossmayerovoj galeriji starih majstora čuvaju se umjetnička djela nastala od 15. do 19. stoljeća koja je skupio J. J. Strossmayer, osnivač Akademije. U razgledavanju je nezaobilazna barokna slika Federika Benkovića Abraham žrtvuje Izaka koja majstorski dočarava napetost emotivnog trenutka u kojem otac žrtvuje prvorođenoga sina.
Nasuprot HAZU-a u historicističkoj palači smještena je Moderna galerija, muzej hrvatske likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Dva stoljeća hrvatskog slikarstva i kiparstva prikazuje najznačajnije hrvatske umjetnike. Djela su kronološki izložena: od prikaza hrvatskih povijesnih događaja na slikama Otona Ivekovića i Vlahe Bukovca, tajanstvenog simbolizma hrvatske secesije do poetičnih mekih sjena slikara Emanuela Vidovića. Izložena su vrijedna djela slikara Kraljevića, Račića i Becića s početka 20. stoljeća, burnog razdoblja u europskoj umjetnosti. U stalnom postavu je i izbor djela priznatih suvremenih hrvatskih autora.